Top 10 svjetskih muzeja

1. Muzej Louvre – Pariz

Nalazi se u središtu Pariza, na obali rijeke Seine i  jedan je od najvećih svjetskih muzeja. Ovaj muzej sadrži jednu od najbogatijih umjetničkih zbirki na svijetu. U njemu se nalazi više od 35.000 umetničkih djela izloženih na 60.600 m², a procjenjuje se da bi posjetiteljima trebalo oko pet tjedana da na odgovarajući način pregledaju sva djela.  Najpoznatije umjetničko djelo izloženo u Louvreu je Da Vincijeva slika Mona Lisa.

2. The British Museum – London

Britanski muzej je jedan od najznačajnijih muzeja na svijetu i sadrži kolekcije povijesti i kulture čovječanstva. Zbirka od oko 7 milijuna eksponata sa svih kontinenata, među najvećima je i najsveobuhvatnijima u svijetu. Muzej je  jedinstven u svijetu, jer pod istim krovom ima dvije Institucije; nacionalni muzej starina, i nacionalnu biblioteku.

3. Smithsonian Institution – Washington

 Najveći je svjetski muzej i istraživački kompleks, koji se sastoji od 19 muzeja i galerija, Nacionalnog zoološkog parka i devet istraživačkih objekata.

4. The State Hermitage Museum – St. Petersburg

 Jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu s čuvenim zbirkama antičke,sasnidske, indijske, islamske i ostalih umjetnosti.Od šest građevina koje ga tvore, njih četiri (Zimski dvorac, Mali Ermitaž, Stari Ermitaž i Novi Ermitaž) su otvorene za javnost, dok su druge dvije (Kazalište Ermitaža i Pomoćni dom) zatvorene

5. The Acropolis Museum – Atena

Arheološki je muzej koji je fokusiran na stvari koje su nađene na nalazišti oko Akroplole u Ateni. Na 14.000 m2 izloženo je oko 4000 predmeta

6. Vatican Museums – Vatikan

Vatikanski muzeji se nalaze u Vatikanskoj palači koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena

7. Prado – Madrid

Španjolski je nacionalni muzej u Madridu, smješten u parku Prado de San Jerónimo, po kojem je i dobio ime. U neoklasicističkoj zgradi muzeja nalazi se jedna od najvrijednijih svjetskih zbirka slikarstva i kiparstva, iz posjeda španjolskih kraljeva te iz zatvorenih i raspuštenih samostana

8. The Metropolitan Museum of Art – New York

Muzej umjetnosti u New Yorku utemeljen 1872. godine. U njemu se nalazi jedna od najznačajnijih zbirka europskog i američkog slikarstva (od braće Van Eyck do suvremenih slikarskih ostvarenja) i primijenjene umjetnosti iz svih dijelova svijeta.  Dom je više od dva milijuna umjetničkih dijela

9. Rijksmuseum – Amsterdam

Najveći je i najznačajniji muzej u Nizozemskoj,  posjeduje umjetničko – povjesnu zbirku u kojoj su najznačajniji eksponati uglavnom iz Zlatnog doba Nizozemske (17. stoljeće). Kompletna kolekcija muzeja, uključujući crteže, grafike i fotografije, broji oko 900 tisuća predmeta.

10. The Uffizi Gallery – Firenca

Galerija smještena u Palazzo degli Uffizi predstavlja jednu od najstarijih i najslavnijih muzeja umjetnosti u svijetu. Danas se ovdje čuvaju nenadmašna dijela majstora poput Botticellija, Leonarda, Giotta, Michelangela, Tiziana ili Rafaela

OVI ZAMKOVI ODUZIMAJU DAH: Građevine koje morate posetiti

Većina ljudi ima neku uspomenu sa nekog izleta, rekreativne ili ekskurzije iz vrtića, osnovne ili srednje škole. To su uglavnom neprežaljene ljubavi, slomljeni lakat prilikom pada u neku rupu, ili posle fudbala na poljančetu. Neko je kupio suvenir iz muzeja čije je ime uglavnom zaboravljeno. Naša pažnja je rasuta na razne strane, tako da se retko ko seća nekog zamka koji je posetio u svojim mlađim danima. Mi smo sada odlučili da vam predstavimo neke od najvelepnijih dvoraca i zamkova na svetu, i to na poseban način. Možda ste za neke od ovih zamkova čuli, ali verovatno niste ni zamišljali da ovako izgledaju iznutra. Predstavljamo vam neke od najlepših srednjovekovnih zamkova u svetu. 1. Dvorac Himeji sastoji se od 83 građevine umrežene obrambenim sistemom, jako naprednim za razdoblje feudalizma u Japanu (Šoguni) kada je dvorac sagrađen.

Himeji datira od 1333. godine, kada je Akamatsu Norimura, šef vladajućeg klana Harima u ovom području, koje se nekada zvalo po njima, izgradio utvrđenjeu na vrhu brda Himeyama. Njegov sin, Sadanori, demontirao je utvrđenje i izgradio Himeyama dvorac 1346. godine. Dva veka kasnije, feudalni vladar Harima, Kuroda Shigetaka, poznatiji kao Kanbei, izveo je pregradnje dvorca i dvorac Himeji je rođen.

2.  U Napulju se nalazi nekoliko poznatih zamkova, a na listu Svetske baštine upisan je Novi Zamak (Kastel Nuovo). Ovaj srednjovekovni dvorac u potpunosti oslikava arhitekturu grada, proširen je i obnavljan nekoliko puta, njegova gradnja započeta je 1279. godine, a završen je tri godine kasnije

Zamak je novi u odnosu na Zamak jajeta (Kastel del’Ovo), pravougaonog je oblika i ima veliku ugaonu bastionu. Unutar zidina nalazi se nekoliko zgrada koje se često koriste za izložbe ili neke specijalne manifestacije.

3.  Mon Sen Mišel (fr. Le Mont-Saint-Michel) je stenovito ostrvo u kanalu Lamanš na ušću reke Kesnon, oko kilometar udaljeno od obale Normandije. Nalazi se u blizini grada Avranš i granice Bretanje u departmanu Donja Normandija. Ostrvo je čuveno po svom benediktinskom manastiru, koji dominira ovim ostrvom površine 55.000 m². Ova utvrđena opatija je jedan od najboljih primera francuske srednjovekovne arhitekture. Mon Sen Mišel je i selo na ostrvu osnovano 708.

Do manastira se ranije moglo stići kopnom samo u periodu oseka. Krajem 19. veka ostrvo je povezano sa obalom uređenjem prirodne prevlake i izgradnjom puta. Izgradnjom brane povećana je akumulacija peska u zalivu i on je postao plići. Od juna 2006. traje realizacija projekta izgradnje hidrauličke brane koja bi povećala nivo vode oko ostrva za 70 centimetara. Projekat bi trebalo da bude okončan do 2012. 
Kao i u prethodnom zamku u Napulju, i Mon Sen Mišel ima zanimljivu katedralu.

U manastiru danas žive i rade još desetak benediktinskih monaha. Mon Sen Mišel je postala velika turistička atrakcija. Godišnje ga poseti 3,5 miliona turista.

4.  Zamak Leeds – Ukoliko ste romantična osoba, onda je ovaj dvorac nešto što bi ste sigurno poželeli da vidite. Za njega kažu da je jedan od najlepših i najromantičnijih dvoraca u čitavoj Engleskoj, kojeg možete da vidite u gradu Kent. Izgrađen je 1119. godine na reci Len obuhvatajući tri ostrva, a prostire se na ukupno 500 hektara zemljišta.

Zvanično je proglašen kraljevskim dvorem 1278. za kralja Edvarda I od Engleske i njegovu kraljicu.Najpoznatiji vlasnik ovog dvora bio je svakako kralj Henri VIII, koji je izvršio veliko proširenje dvora kao i ulepšavanje njegove unutrašnjosti i spoljašnjosti.

Pored toga, ovaj dvor je imao i odbrambenu namenu od mogućih napada od Španije ili Francuske od kojih je kralj Henri VIII strahovao. Takođe, delovao je i kao zatvor za francuske i škotske zatvorenike. Mnogo toga možete videti u okviru ovog prelepog dvora: kaveze sa pticama, lavirint, pećine, teren za golf, a ono što je prilično neobično jeste muzej psećih ogrlica kakav sigurno niste imali priliku da posetite nigde na svetu.

5.  Dvorac Windsor je jedan od naznačajnijih i najskupljih projekata srednjeg veka u Engleskoj koji jesvedok oko 900 godina Britanske istorije. Prvobitna verzija ovog dvora osnovana je od strane Viljema Osvajača isključivo u odbrambene svrhe, kako bi se odbranio od Normandijskih naroda, da bi kasnije prešao u ruke Engleskih monarha koji su izvršili velika proširenja dvora.

Zahvaljujući ovom dvoru, kojeg je Henri I ojačao kamenom, dok je Henri II dodao još nekoliko vojnih utvrđenja,vojska je imala dobar pogled na celokupnu odbrambenu liniju koja se protezala duž reke Temze. Treba napomenuti da je kralj Henri II izgradio prve kraljevske odaje koje se i danas dan mogu videti na ovom dvoru. Tokom srednjeg veka, dvorac Windsor je pao pod opsadu nekoliko puta.

Tokom Engleskog Građanskog rata, dvor je pretrpeo veoma buran period, tokom kojeg je služio kao zatvor. Dvorac Windsor je bio sklonište kraljevskoj porodici tokom Drugog svetskog rata , a potom jepretrpeo veliki požar 1992. godine.

Nakon požara koji je uništio veći deo dvora, odlučeno je da se odmah krene u restauraciju koja je dovršena tek 1997. godine sa konačnim troškovima u iznosu od 37 miliona britanskih funti. Danas je dvorac Windsor jedna od zvaničnih i verovatno najomiljenijih rezidencija Kraljice Elizabete II.

Nove tendencije i arhitektura: ambijent, algoritam, apstrakcija

U sklopu pratećeg programa Venecijanskog bijenala arhitekture Meetings on Architecture, u petak, 8. kolovoza, održat će se program “Nove tendencije i arhitektura: apstrakcija, ambijent, algoritam”, u organizaciji Hrvatskog paviljona, Ministarstva kulture, Muzeja suvremene umjetnosti i Politecnico di Milano. Osmišljen je u formi panela: uz diskusiju te popratnu izložbu o segmentima arhitektonskog i umjetničkog opusa hrvatskog arhitekta Vjenceslava Richtera kao istaknutog protagonista Novih tendencija. Bit će prikazan i dokumentarni film o pokretu Novih tendencija iz 2011. Tako će se naglasiti značenje i odjeci umjetničkih istraživanja Novih tendencija za medij arhitekture, u ondašnjem vremenu i današnjem trenutku. Pogotovo se to čini važnim sagledati danas, u vrijeme pojačane ali često i površne upotrebe kompjutora u algoritamskom, parametrički vođenom generiranju arhitektonske forme, pri čemu društvena dimenzija prečesto ostaje zaobiđena i kompromitirana. U panel-diskusiji sudjeluju istaknuti stručnjaci i istraživači Novih tendencija: Jerko Denegri (Beograd), Margit Rosen (Zentrum für Kunst und Medientechnologie, Karlsruhe), Ivan Rupnik (Sveučilište Northeastern, Boston), Francesco Poli (Università degli Studi di Torino), Ivo Čović (Politecnico di Milano), Karin Šerman (Arhitektonski fakultet, Zagreb) i Igor Ekštajn (Harvard University Graduate School of Design, Cambridge). U izložbenom će dijelu biti prikazane dvije ključne pozicije u arhitektonskom i umjetničkom stvaralaštvu Vjenceslava Richtera iz vremena Novih tendencija, koje su rezultat njegova eksperimentiranja u području arhitekture, urbanizma i vizualnih umjetnosti...N.Vekić

Ekscentrični stožerna Ulazna vrata vas poziva u ovom čistom , ali toplo suvremeni stil kuće . Sa širokim litica i dobro pojasi stakla kombinira otvorenost otoku bijeg sa " C - u obliku " tlocrt koji daje toliko potrebnu privatnost na ne baš velikom parkiralištu. Genijalni dizajn nabbed nagrade u Custom Luxury a Objavljeno dizajni kategorije na 2013 američkih privatne Design Awards . Sve glavne prostorije otvoriti na dvorištu gdjekutna bazen ponavlja dizajn motiv odrezani unutarnje stepenice .

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu baštinik je 92-godišnje tradicije i iskustva školovanja arhitekata u Hrvatskoj, koje se provodi izvođenjem sveučilišnih studija, znanstvenog, istraživačkog, visokostručnog i umjetničkog rada u polju arhitekture i urbanizma. Zašto studirati na Arhitektonskom fakultetu? Svrha je studija priprema mladih stručnjaka za informirano, kreativno i odgovorno bavljenje složenom i zahtjevnom problematikom arhitekture i urbanizma u uvjetima suvremenog trenutka. Provodi se uvođenjem studenata u teoretska i praktična znanja brojnih i raznorodnih potrebnih disciplina, poticanjem i razvijanjem sposobnosti kreativnog i intelektualnog reagiranja i razmišljanja, upoznavanjem s temeljima i metodama znanstveno-istraživačkog rada, kao i učenjem kroz samo arhitektonsko i urbanističko stvaranje. Kao nasljednik tehničke tradicije, Arhitektonski fakultet njeguje širinu i tradiciju inženjerskih znanja koja upotpunjuje umjetničkim principima i promišljanjima te nadograđuje oblicima rada karakterističnima za procese arhitektonskog projektiranja. Studij arhitekture i urbanizma izvodi se u dva studijska ciklusa – trogodišnji preddiplomski (Bachelor) studij i dvogodišnji diplomski (Master) studij – sa svrhom ostvarivanja usporedivosti, mobilnosti i boljeg profiliranja interesa studenata. Preddiplomski studij završava stjecanjem akademskog naziva sveučilišni prvostupnik inženjer arhitekture i urbanizma, a diplomski stjecanjem akademskog naziva magistar inženjer arhitekture i urbanizma, koji je u skladu s društvenim potrebama, mjerodavnim zakonima, EU-direktivama i standardima profesionalnih udruga koje dodjeljuju profesionalna ovlaštenja. Ovaj studijski program i izvedbeni plan studija pretpostavlja smanjenje sati predavanja u korist samostalnog učenja, težina se stavlja na individualizirani i intenzivni rad u projektnim studijima odnosno radionicama. Studij provode četiri katedre Arhitektonskog fakulteta – Katedra za arhitektonsko projektiranje, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo te Katedra za teoriju i povijest arhitekture – koje već samom svojom širinom i strukturom jamče pokrivenost svih bitnih elemenata ovog inkluzivnog područja. Intenzivni istraživački rad i brojni znanstveni i stručni projekti koji se provode na pojedinim katedrama jamstvo su njihove bliske povezanosti sa suvremenim znanstvenim spoznajama i na njima temeljenim novim znanjima i vještinama. Otvorenost najnovijim iskustvima u području arhitektonske edukacije dokazuje i razgranata suradnja Arhitektonskog fakulteta s brojnim europskim i američkim fakultetima – a posebice srednjoeuropskima – na polju nastavne razmjene te stručne i znanstvene suradnje. Studijski program usporediv je s programima eminentnih europskih sveučilišta, a posebno s ETH Zürich, IUAV Venezia, RWTH Aachen, TU Delft i TU Wien. Koje su mogućnosti ostvarivanja karijere nakon završetka studija na Arhitektonskom fakultetu? S obzirom na društvenu i gospodarsku važnost područja u koje se ulazi putem ovog studija, zanimanje za njega kontinuirano je prisutan, a potrebe tržišta rada postoje i u privatnom (arhitektonsko-projektni uredi) i u javnom području rada (ministarstva i državni zavodi Republike Hrvatske, gradovi i županije). Studij arhitekture pruža širok dijapazon znanja i kompetencija koje omogućavaju djelovanje i izvan – ionako širokih – strukovnih okvira.